Créole martiniquais
moun
Egzanp — 1340 egzanp (Paj 43 sou 67)
Egzanp
-
— Es sé moun an éti ka vréyé pié-a, sé pas yo poko sav sa yo yé?
-
Mé sé simenn éti yo ka chonjé gran-moun an péyi nou.
-
Séjou-tala Matinik chansé toubannman, mé fok di ni moun ka travay ek ki pa antravè.
-
Sé pa an rézon pou moun vini fè lajan asou mizè nou.
-
Moun ka fè sa yo pé pou palé kréyol-la mé lang lan ka tjololizé kò’y jou an jou.
-
Pano a mandé chaché «kochon» mé sé pa pou nwel, mé moun ka fè kondisiré yo adan an pak kochon an péyi Matinik-la.
-
Antouléka, sé moun ki fè sa-a, yo rivé touché moun an mitan fal.
-
Kidonk, moun pa ka djè nouri kochon pou nwel ankò.
-
Ni moun ki anrajé pas yo pé pa voté ba sé kandida Matinik-la.
-
Asiré moun-an oben sé moun-an pa té antré pou prédié.
-
Sel bagay man pé di zot, ni an moun ki pa djè kontan sé Loyik.
-
Antouléka si ni an moun ké kontan, asiré sé Léta, pas i ké fè moun péyé 135 éro pa kontravansion.
-
Yo ké jik fè moun ped pwen anlè permi yo.
-
Dépi koumansman lanné-a ni moun ka wouklé red re dred.
-
Moun dan lisid ka wouklé pas yo ka taksé yo trop.
-
Yo jik fè ann asosiasion pou opozé moun péyé tousa lajan.
-
Tousa nou pé swété sé ki sa pa santi mové kon sé jou-tala lè moun ka pasé douvan la GALERIA.
-
Asiparé komkidiré moun malad té ka rété ka espéré pandan aprochan katrè an koulwa-a.
-
Asiré moun ké tibren pli trantjil pas ou pé pa ka alé lopital ek ou pa an sékirité.
-
Kon zot pé wè, sé pa tout son tanbou ki pé fè moun plézi.