Dé kréyol, dé lang sè, kisa nou yé?

Carte d’identité du créole guadeloupéen : Kréyòl Gwadloup, langue régionale, 400 000 locuteurs
Carte d’identité du créole martiniquais : Kréyol Matinik, langue régionale, 400 000 locuteurs

Listwè-nou, jenn é plen lariches

  1. Illustration du 21e siècle, enseignement du créole

    21ème siècle

    Création du C.A.P.E.S créole 9 février 2001

  2. Gravure d’un port antillais au 17e siècle

    17ème siècle

    Le créole est le parler principal des habitants de Guyane et des îles des Antilles sous autorité française

  3. Illustration de publications et manuscrits au 18e siècle

    18ème siècle

    Premières parutions de textes, contes, proclamations...

Twa bagay ou pou sav

Lang pou tout bon Asiré pa pétet Kréyol mofwazé pou tounen lang filanmizi tan-an koulé. Sé pa an fwansé ki ka bwété mé dé lang ki ni an model maché ki ta-yo fondas pou li ek matjé kréyol Matinik , fos lespri ki pa ka sanm kalté manman-lang rasin. I ni anpil liv ki matjé adan kréyol, lékol pou aprann bokanté an kréyol djok.

Kréyol ka mawot Piti-a-piti jénérasion ka pasé, ki manman ki papa pa ka ba yich-yo nannan kréyol pou manjé. Eksprésion antan-lontan ka chapé, mo nef pasé fwansé douvan kréyol ka wè jou é an menm balan-an moun kréyol pa ka matjé lang kréyol la.

Kréyol sé zouti ba jòdi épi dèmen Sé pa matjoukann selman, mè an limiè kréyol pé sèvi pòté klèté ba :

  • lédikasion : pou ba balan tjanmay kon granmoun ki anlè koté
  • lékonomi : an motè nef ba tout travay ki ké wè jou
  • lapolitik : lang kréyol pou palantjé épi dot péyi adan lawonn lakarayib
  • lakilti : pou lidantité-nou lévé, é nou wè douvan adan listwa

Davwa Kréyol sé mizik, ti-bwa tjè-nou an, fok yo bat pou nou viv.

Fondas pou li ek matjé kréyol Matinik

Yonn-dé larel pou démaré, sòti fwansé rivé kréyol

Lalfabé

I ni konsòn ka mawot adan lalfabè kréyol Matinik, Q épi X. Ek i ni dot ki ka paret.

A AN B C CH D DJ E É È EN F G H I J K L M N NG O Ò ON OU P Q R S T TJ U UI V W X Y Z

5 gran larel pou suiv ba kréyol Matinik

mòso teks sòti - llkm.org

  1. An son , an fidji (sin)

    An son pé matjé an sel manniè. I ni yonn-dé son ki pa adan larel-tala.

    Voyelles
    Son api Signe fwansé Signe kréyol Egzanp fwansé Egzanp kréyol
    a a, à, â a, à pâte mabouya
    ã am, an, aon, ean, em, en an membre kankan
    e é, er, ez é été manjé
    ɛ è, ê, ai, eis è père nwè
    ɛ̃ in, im, ain, ein, en en pain pentenng
    i i, y i livre misié
    o o, au, eau o bateau wototo
    ɔ ò, o porte manntò
    ɔ̃ on, om on bon jomon
    u ou, où ou loup zouti
  2. Tout let an travay, pa ni let fenyan. Pies let anba fey, yo tout la ka sonnen. I ni yonn-dé let ki pa adan larel-tala.

  3. Pou labitid, sa ou ka tann sé sa ou ka matjé

  4. Silab

    Tout mo ka chiktayé an silab. Adan kréyol-la, konprann zafè dékatman silab ka sèvi pou sav koumanniè matjé son : [a] « Jeanne » adan fwansé ka matjé « Jàn » adan kréyol, pa « Jan » (Jean en français); « ye » [j], ba kréyol matinitjé an mitan an silab son [j] ka matjé épi sin « i » kontel « chien » adan kréyol.

  5. Aksan

    Kréyol matinitjé oben gwadloupéyen ka sèvi dé aksan selman : aksan grav (`) épi aksan égi (´).

    ` ´
    • à
    • â
    • è
    • é
    • ê
    • ò
    • ó
    • ô
    • ù
    • ú
    • û
    • ì
    • í
    • î
    • Vwayel épi aksan grav oben aigu
    • Lot fidji (fwansé douvan)