Créole martiniquais
moun
Egzanp — 1340 egzanp (Paj 32 sou 67)
Egzanp
-
Sé épi yonndé rigolad anlè dé nonm politik nou tout konnet, menmsi nou ka palé san nonmen non moun.
-
I doktè mé i pa ka swen moun ankò, I pa anvi fè pies model grev-lafen.
-
I bat rekow moun ki ja rété pli lontan an lonbraj.
-
Adan zafè pitt-tala SeLe épi dot éli vréyé an boul moun adan pitt Félis-la.
-
Si yo défann konba-kok, fok défann moun payé anlè chouval adan PMI-a épi «La Française des jeux
-
– Moun Matinik ka vini Lagiyàn pou alé dansé «Polina ek Kay Nana» nou ka vini Matinik adan Before Yol ek After Yol!
-
Pou premié fwa an tour yol ka rivé le mardi, Félis désidé rivé douvan pas i té lé montré moun i poko té mò.
-
Tout lo bagay-tala pa té mové ba tout moun.
-
Sé jou-tala tousa moun pé di’w sé ki ni pwason kon koulirou.
-
Maria fè moun annilé tout penteng lafen simenn an.
-
An final di kont, Jan-Nowel té ni bon gras, lè i té mandé moun pengad.
-
Tout tianmay Ofanswa té mobilize é moun toupatou vini soutni Thierrry.
-
– Si yo ka fè sa poutoutbon, fok yo fèy ba tout moun!
-
Sé jou-tala yo di pa ni lajan, mé man ka wè moun ka fè bon sik.
-
Yo pé ké sa travay pou trouvé sé senmil anplwa-a. Pou pèsonn pa anvi balié pié’y i ka prévwa an koté pou mété tousa moun.
-
Magré sa, ni moun ka fè bon sik (yo pétet jalou) pas i prévwa péyé 65'000 éro pa mwa, pou i sa mété moun li alez.
-
Ni moun sa pri an dan-yo telman fò akondi an lakol, yo pa janmen rété djoubaté ba kréyol.
-
Ni moun ka wè magré fòmasion linivèsité pou pran lisans, métriz ek doktora i pa ka alé asé lwen épi i titak tro mòlokòy.
-
Pétet ni moun ka di sa pa asé, mé sé san ayen ki pa bon.
-
Epi 7 fanm ki ni kont pwa-yo, Rondé désidé montré moun ki yo koket, yo obidjoul, penpant anfen, yo ni otan élégans ki sé fanm mens-la.