Créole martiniquais
koulé
Egzanp — 68 egzanp (Paj 3 sou 4)
Egzanp
-
Pies ti-jennjan pa ka vini fè an ti koulé ankò alantou sé tonb-lan.
-
Nou té ka espéwé fété karantan mizik épi’w, dépi lè ou désidé épi Gramacks fè kadans-lypso koulé anlè nou kon lapli Ladominik.
-
Sa ki agoch ka fè an ti-koulé pou trapé kéchòy.
-
– Sé penn initil vini fè pies koulé isi-a, pas avan’w té lapen man té ja garenn.
-
Dé bato touris panché, mé érezdibonnè yo pa koulé.
-
Sé lakrikz toupatou é poch nou ka koulé laglas.
-
I koulé djèlanba an mitan labé Omaren-an.
-
Atjelman tianmay pa ka menm vini, ni pou fè konba kaka-bouji oben an ti-koulé, ni ri ozékla pou ba yo an tjè djé.
-
Atjelman laribot pa an lari toupatou, mé dan lé vila ek fok poch ou pa ka koulé laglas.
-
Sel bagay man sav, sé ki menmsi yo mandé préfé-a pati, asiré «Cosette» ké rété an fon lanmè a. Déja i rété katran Lidrobaz, es sé pa paskè yo ni lentansion agrandi pow la, ki fè yo alé koulé’y?
-
«Cosette» ja koulé, es Matinik ki ja ka pran dlo ké koulé tou, sé nou ka désidé!
-
— Sé menm pa lapenn pas yo koulé «Le Cosette» sa pa dwé pwop!
-
Misié dapré’y té lé fè an koulé anlè Marsel.
-
I pran pies inè rita anlè Rozet adan étap Trinité-Senpiè a. Pres tout yol koulé.
-
— Manmy van-an té fò telman, i koulé dis yol ek i krévé vwel Rozet mé i pa rive koulé’y!
-
Es fok Matinik pa pran anlot kap, pou nou pa koulé?
-
Jik dlo koulé an zié an gran-madanm afos sa té bel épi sé moun an lenj avan.
-
Charlo fè an kous yol tousel abò yol lavi’y, i pa pran létjipaj-li kidonk i koulé tousel.
-
Dlo isi épi épi dot lantoupriz dlo, pran lajan asou fakti moun Matinik mé tiyo pa réparé i ka koulé é nou pa ni dlo an robiné lè sé pa an gwo bétjé ki pa lé moun vini anlè tè’y pou réparé yonn ki krévé.
-
Magré yo alé douvan tribinal pou kondané ODYSSI, jik atjelman yo pa ni dlo ka koulé normalman an robiné yo.