Créole martiniquais
nonm
Egzanp — 110 egzanp (Paj 5 sou 6)
Egzanp
-
Sel koté sé nonm-lan douvan sé adan bar épi anlè istad.
-
Mé i mandé sé nonm lan arété fè sik.
-
An sosiété ki bati yen ki anlè fanm, sé an sosiété malad fok nonm pran pa ta yo tou adan dot domèn.
-
Fanm pa janmen di yo lé plis dwa ki nonm, mé yo ka réklamé dwa yo.
-
Sé bien pou sa Jozet fè sé nonm lan konprann ki fanm pé fè tousa yo lé é sé yo, fanm ki pou chwézi.
-
Es tousa ka fè nou pran ki fanm, ki nonm politik o sérié?
-
Kontel pou prochen éleksion, tout sé kandida-a ké ni pou prézanté an fanm épi an nonm sipléyan.
-
An lanné sé fanm-nonm, senkan apré sé nonm-fanm.
-
Atjelman nou ni dé fanm ek dé nonm Lasanblé nasional ek o Séna, es TCSP a ké pé woulé?
-
Epi dé fanm ek dé nonm Lasanblé nasional ek o Séna nou lé kwè tousa ké kom ranjé.
-
Kou pa soup nonm pé pa ka bat fanm.
-
Ann asosiasion fanm éti lé an kilti kantékant épi nonm, té sanblé sanmdi douvan Lakou Périnon.
-
Pa koté Baspwent ni yonndé fanm épi nonm-tou té ka sipòté man limè, asiré yo té kontan an landimen 8 mas.
-
«Fanm sé chatenn, nonm sé fouyapen dou».
-
Kidonk yo alabri pas nonm ek fanm ankazé ek bien klété épi an zafè «ankazaj jénéral»-la.
-
Misié éti pa ann engra, menmsi i jenn i chonjé salié twa gran-nonm: misié Maran, Marijàn ek Piéro Pèti.
-
Asiré Jak Sicot, Yann Richard ek Gille Rondy fier di ti-nonm tala kon tout Matinitjé.
-
Anfen ni dé féminis éti di bien fò pou tout nonm tann:
-
Sé jou-tala Bazil ka lonviyé anlé sé gran-nonm politik-la.
-
Tout sé mobilizasioin-tala sé pou ankourajé fanm kon nonm kont kansè tété-a pas sa pa fasil.