Créole martiniquais
nonm
Egzanp — 110 egzanp (Paj 4 sou 6)
Egzanp
-
Nonm annou réfléchi pou nou pa pann chapo pli wo ki tet-nou!
-
Le 10 janvié 2010, nou pa té ni pou voté pou an nonm, mé pou té di wi oben non.
-
Kivédi dépi i sòti Matinik asiré i pa dwé bon, menmsi an gran-nonm ki pa an gran-pen di «méyé espésialis bagay matinik sé matinitjé».
-
La, sé an lis nonm épi fanm épi 2 lis fanm épi nonm.
-
Yo jik ba an gran-nonm enpiok an bel bourad.
-
Sé nonm politik la an gaway, pas yo pa sav sa pou fè épi an pati lajénes ki dan laviolans.
-
– Erezdibonnè sé grévis-la respekté mémwa Mémé, pas yo té prévwa sanmdi épi dimanch an bel lafet ba gran-nonm lan, ki sé an gran-neg é sé pa an gran-pen!
-
Ni an konséyé jénéral ki ja gran-nonm.
-
Sé pa kon adan bal tjenz out la éti nonm té ra kon zé bourik.
-
Gran nonm lan faché pas sé jennjan an ka palé bay kondisiré yo té élivé kochon ansanm.
-
Sé tianmay la ki pa té janmen wè sa, ni tann palé di sa, yo di gran-nonm lan:
-
Zot ka chaché an nonm?
-
Ni an group nonm ek fanm politik ki mété kò-yo ansanm pou an nouvo Matinik.
-
Atjelman ou ka wè plis nonm ek fanm politik ka fè siwawa.
-
Neg mawon, sé nonm ki pa rété an ba jouk lé kolonio.
-
(Gran-nonm pa ka wont, dlo koulè anlè bòdaj nen mwen tou.
-
Pa ri Térez si i mandé pou yo mété an lwa éti ka blijé nonm mété fanm douvan anlè lis.
-
Simenn pasé pandan kannaval la, menmsi té ni gran chawa, pa té ni bwabwa anlè sé nonm politik la.
-
Fanm ka di jou-tala sé makakri nonm ka fè, yo pa sérié okontrè sé séré yo ka séré dèyè manifestasion pou bouché zié-yo.
-
Mé sé pas Légliz katolik té organizé an gran sanblé nonm pou yo pran responsabilité yo titak plis.