Créole martiniquais
tann
Egzanp — 176 egzanp (Paj 8 sou 9)
Egzanp
-
Déjà lè i té tann palé di siklòn Kurk, épi sa i wè lanné pasé-a, i pa té trantjil.
-
Es sé an fig, man tann di tou jik ni kar Lagwadloup ki pou vini ban ou an pal pas nou ni difikilté an transpò a. Mé nou an mwa davril pokosion,sé pa tout gwo boutèy losion ka sa santi bon !
-
Es fok nou tann kok ni dan pou nou ni an bon transpò piblik konmifo?
-
i tann anlè pak :
-
Lè Adjilbè tann sa, kom sé pa kaka krab ki an tet li i anrèjistré sa anlè portab-li ek i i vréyé’y ba mwen.
-
Sé pito mizik ayè ou ka tann tout lasent jounen.
-
Man pa sav, si sé lè kok ké ni dan, mé poulemoman i ni telman bagay 22 mé, man jik tann di té ni an jounen salsa.
-
Sé pandan kous yol ou ka tann blag ek bétiz, mé tousa sé anbians Tour yol Matinik.
-
Jounalis sé an vré métié, sé pa bagay adjendjen dépi ou ni ann ordinatè oben an téléfòn ou pou vréyé nenpot ki nouvel ou tann yo di.
-
Sé yenki sa ou tann.
-
Ou pa ka tann sa ankò.
-
Adjilbè di mwen i pa sav si Man Limè ké tann.
-
I di mwen i tann di an mo kontel: ankalojé.
-
Lè boug-la tann sa.
-
Ann atandan pa fè kon anlot konpè Adjilbè i kouvè an fé, épi an karton lè i tann palé di kouvè-difé.
-
Sé té an vié nouvel i té tann, kom Momo té palé épi mwen dan an émision radio, i mandé mwen :
-
— Jid, es ou tann nouvel-a?
-
Epi pas, yo ja sibi yo pa lé tann di zafè «Pass sanitaire».
-
Malad lopital pa ni labitid tann tousa bri.
-
Dépi té ni kréyol yo pa té lé tann palé.