Créole martiniquais
manmay
Egzanp — 271 egzanp (Paj 10 sou 14)
Egzanp
-
Manmay pengad tansion zot pa monté, sé lasimenn prochenn larantré.
-
Manmay pasé an bon lanné 2016 épi plis lanmou an tjè nou, sé sa anlo moun bizwen.
-
Manmay, anmizé kò zot mé pa alé pies koté pou jwenn laviolans
-
Manmay fok trouvé an solision pas sé si ponpié an chikpongtong nou pé pati asou an pon oben anba an pon, pié douvan.
-
Pou jenn manmay di Dikos, pou violans ka simerjé pou yo pa ni lapenn di:
-
Pli red-la sé ki yo té ka mété non sé jenn manmay anlè ékran télévizion-an, épi yo té ka fidjiré FRA kividé Lafrans a la plas Matinik oben Gwadloup.
-
Antouléka, sé manmay-la ni entérè bien travay pou érisi bak-yo pas sa ki té Lisé Chelchè pa oblijé trouvé plas lanné prochenn.
-
Manmay-la annou aprann viv yonn a lot ek si yo pa enmen bri an tet yo, yo ni ka mandé sé pwason-an rété la a névè pou sé péchè-a kolé yo lè sé moun tala ja pati an travay.
-
Manmay, tout lektè ANTILLA, man ka swété zot an bon lanné 2017 plen épi lanmou ek respé ba Matnik.
-
Manmay annou réfléchi titak, pas man jik tann an dépité éti ki di i pa ka voté.
-
Manmay si nou lé konbat brital maladi-tala ka rann anlo moun gra épi épé, annou viré manjé manjé péyi-a.
-
Mé manmay annou réfléchi an ti-moman.
-
Menmsi nou an vakans, épi fet patronal pliziè komin, sé manmay politik la lé fè nou chonjé nou ké ni anlot éleksion.
-
Manmay érezdibonnè Touw Yol-la ka fè moun bliyé poblèm loto-tala.
-
Dé jenn manmay anni fini épi sa.
-
Manmay moli, sispann tibren anlè violans-lan.
-
E pou toulbon, sé jenn manmay ki tibren «kam» sé laj yo.
-
Dépi an simenn, manmay Gran-Riviè pa ni dlo.
-
Avan sa ka rivé manmay Gran-Riviè-a pa tonbé anlè nou, pétet fok nou pengad épi dlo moun ka gaspiyé.
-
Sé manmay la chwézi dènié jou mwad’avril la pou anonsé yo ka viré pran pou toutbon.