Créole martiniquais
épi
Egzanp — 739 egzanp (Paj 24 sou 37)
Egzanp
-
Konba a ké fet ant dé mal krab, yonn ki jòn épi anlot ki wouj.
-
Misié limè ké ni gwo travay dépi lendi, rékonsilié lé wouj épi lé jòn.
-
Epi ki tan nou ké ni lagrev épi sendika pa ka mandé péyé lé jou lagrev?
-
Dayè misié pa té ka fimen, kidonk épi 103 zan’y lan, I pa té ni bizwen sa.
-
Man pété ri, lè i di mwen sa, mé fout man konnet yonndé, lè yo ka pasé anlè pon-an, yo ka wosé vit yo jik anlè, menmsi yo ka toufé épi chalè.
-
Man lé kwè lé vakansié pa tro mékontan, pas ou sé di épi chalè-a, wawet la ka kité lé Sargasse pou i pran kan Matinik.
-
Mé dapré lakat marin, épi fion ki ja ka simerjé aléviré chario sé poko pou atjelman.
-
Plaj la té wouj épi wawet.
-
Es sé jou prochen-an ké ni lapé ant sé boug politik-la, lè nou sav ni tousa kouba,krochpat, épi lapofig yo simen toupatou, lè sé pas zenzen.
-
Larantré fet épi pofésè ek zélev, mé ni sé nouvo pofésè a éti yo vréyé an Frans lan sa yo ké divini?
-
Si nou ka fè larantré érezdibonnè ni solidarité épi Ladominik ki pran bon fè épi Erika.
-
Laréjion mété kò’y an aksion, mé ann asosiasion péyi kréyolopal pòté mannev épi Lavil Préchè pou partisipé adan mouvman-an.
-
Yo di yo pa ni asé, pas dapré lakat marin épi katjil yo, sé sansenkant mil éro yo té ké ni bizwen pou yo pati laritret.
-
Sé bien pou sa, sé ajan Konsèy jénéral débréyé bonmaten-an pou fidjiré épi prézidant-lan.
-
An pati konsé épi adjwen lé défann Ansanm pou an nouvo Matinik, dot lé alé dan an Gran sanblé.
-
Kisiwa Dikos, Ans-Dalé, Sent-Mari épi kisasayésa, sé mè a ka wè an mizè blé épi lé adjwen.
-
Yo bon épi sa, é ou sé di sé bandi-a sav sa, yo ka simen bon panik.
-
Ladwet épi lé patriyot fè an gran sanblé pou ba péyi Matinik an chans.
-
Poul épi ponmtè.
-
Mé anbians kannaval wouvé é sé konsa té jik ni an duel épi dé gwo orkes pa asou Twa-Zilé ant «Opération 78 Simon Jurad» el «Les Aiglons» la Gwadloup.